19. 3. 2020.
Novim Zaključkom Vlade menja se tačka 3. ranije donetog Zaključka, a suština je da se od obustave rada sa strankama putem neposrednog kontakta izuzimaju: Ministarstvo finansija – Uprava carina, JP „Pošta Srbije”, pojedini šalteri Ministarstva finansija – Poreske uprave i Uprave za trezor i JP „Elektroprivreda Srbije.
19. 3. 2020.
Zakonom o fiskalnim kasama nije propisan izuzetak od obaveze formiranja i štampanja navedenih izveštaja u uslovima vanrednog stanja, što znači da takva obaveza i dalje postoji, pa treba sagledati načine na koji tu obavezu poštovati u uslovima rada od kuće.
19. 3. 2020.
Na osnovu Zaključa Vlade, kojim se u svim organima državne uprave obustavlja rad sa strankama putem neposrednog kontakta (šalter i sl.), proizlazi da je Poreska uprava dužna da počev od 18. marta 2020. godine prekine započete postupke poreske kontrole koji se sprovode u neposrednom kontaktu sa poreskim obveznicima, odnosno da ne započinje nove postupke kontrole koji se sprovode u neposrednom kontaktu sa poreskim obveznicima. Započete postupke poreske kontrole poreski inspektori mogu da okončaju pod uslovom da ne odlaze kod obveznika i da nemaju neposredne kontakte sa njima. Postupak može da se okonča komunikacijom putem telefona, odnosno elektronskim putem ili putem pošte.
18. 3. 2020.
Vlada je donela Zaključak kojim se rad sa strankama putem neposrednog kontakta (šalter i sl.) obustavlja u svim organima državne uprave, Autonomne pokrajine Vojvodine i jedinica lokalne samouprave, posebnim organizacijama, ustanovama, javnim preduzećima i drugim organizacijama kojima je osnivač ili većinski vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave. Navedene institucije obavezne su da obezbede nastavak obavljanja poslova koji su se obavljali u neposrednom kontaktu sa strankama i to putem pisane ili elektronske pošte ili telefonskim putem.
18. 3. 2020.
U dopisu upućenom bankama i davaocima lizinga, NBS posebno ističe da nije prihvatljivo da se nakon prestanka moratorijuma od dužnika zahteva isplata svih obaveza za koje je nastupio zastoj odjednom i u celini. Umesto toga, pravilna primena propisa podrazumeva da nakon prestanka moratorijuma dužnik nastavlja da otplaćuje kredit, čime se period otplate faktički produžava za tri meseca (jer je propisano da moratorijum ne može biti kraći od 90 dana, odnosno od trajanja vanrednog stanja).